Obrazovanje

Osnovne škole, srednje škole, fakulteti.

Ministarka Jasna Matić objavila je početak projekta ”Digitalna škola” koji će omogućiti da više od 1.100 osnovnih škola u Srbiji dobije računarske kabinete. Jasna Matić (arhiva) Škole se mogu prijaviti do 15. septembra, a projekat vredan 650 miliona dinara trajaće do kraja naredne školske godine. „Projekat podrazumeva opremanje jedne učionice u svakom školskom objektu“, rekla je ministrarka za telekomunikacije i dodala da je plan da udaljene škole, koje se nalaze u manje naseljenim mestima i selima, dobiju digitalne kabinete. Prema njenim rečima, svaka učionica, u zavisnosti od veličine, dobiće do 30 mesta za rad učenika na savremenim računarima. „Za najnerazvijenijih 40 opština Ministarstvo će pomoći da se stvore uslovi, dovede struja i odgovarajuće Internet instalacije, kako bi učionica bila u potpunosti funkcionalna“, istakla je Matićeva. Kada je reč o obavezama, ona je navela da će svaka škola odrediti jednog nastavnika koji će biti zadužen za tehničku ispravnost učionice, a direktor će svakog tromesečja slati izveštaj kako funkcioniše digitalni kabinet koji će takođe kontrolisati lice koje je ovlastilo Ministarstvo. Taj projekat je jedan od elemanata velikog projekta “Digitalna Srbija”, koje Ministarstvo namerava da sprovodi u narednim godinama i koje treba da unapredi funkcionisanje informacionog društva u zemlji, ukazala je Matićeva i dodala da će to doprineti konkurentnosti privrede i kvalitetu života građana. „Do kraja sledeće školske godine sve škole treba da imaju računarske kabinete, a u istom perodu treba da se napravi jedinstven sistem pristupa Internetu preko akademskih mreža Srbije i uz pomoć sredstava koje smo dobili od Grčke u okviru ‘Helenik plana’“, ukazala je ministarka. Brzinu pristupa Internetu diktiraće lokalni uslovi, a tamo gde nema nikakvih uslova obezbediće se bežični pristup, najavila je Matićeva.

Raspored učenika po srednjim školama, smerovima gimnazija i obrazovnim profilima u školskoj 2010/11. godini biće objavljen danas u matičnim osnovnim školama. Rang liste još juče su objavljene na sajtu Ministarstva prosvete. Upis učenika u srednje škole u prvom krugu obaviće se danas i sutra.

Državni fakulteti u Srbiji objavili su konačne rang liste novih brucoša, a upis kandidata treba da bude obavljen do 15. jula.

Prilikom upisa, predaju se originalna svedočanstva, izvod iz matične knjige rođenih, dva obrasca ŠV-20, indeks, dve fotografije, dokaz o uplati naknade za samofinansirajuće studente.   

Fakulteti će slobodna mesta oglasiti 31. jula, a drugi konkursni rok biće održan u septembru.   

Na državnim fakultetima ima mesta za 20.674 brucoša čije će školovanje plaćati država, a fakulteti pojedinačno određuju broj samofinasirajućih studenata u skladu sa pravilima akreditacije.

U državnim domovima za narednu školsku godinu ima mesta za 10.189 učenika koji pohađaju srednje škole daleko od roditeljske kuće.

Foto: Ilustracija (Guliver/Getty images)

Za ta mesta srednjoškolci mogu da konkurišu od 7. do 14. jula, dakle čim vide u koju su se školu upisali, dok roditelji moraju da spreme 4.900 dinara mesečno (duplo više od toga participira država), piše današnji “Blic”.

U Srbiji postoji 61 učenički dom, od toga je 30 namenjeno srednjoškolcima, a tu su 28 internata i tri socijalne ustanove. Prijavljivanje za slobodna mesta okončava se 14. jula, a najkasnije pet dana posle toga biće objavljene preliminarne rang-liste, dok će spisak postati konačan nakon razmatranja prigovora na preliminarne liste.

Sve u svemu, već tokom jula će roditelji i učenici znati u koji dom su primljeni, tako da mirno mogu da se pripremaju za početak školske godine.

Na pitanje postoji li popust za treće dete koje se smešta u učenički dom, u Ministarstvu prosvete kažu da takvih porodica ima veoma malo, a da popust zavisi od materijalno-socijalne situacije svake porodice posebno.

Ukupna cena ishrane i smeštaja u ustanovama učeničkog standarda, za učenike čije se školovanje finansira iz budžeta, tokom jednog meseca košta 15.096 dinara. Roditelj plaća 4.900 dinara, a na teret budžeta je 10.196 dinara po učeniku. Pojedinačna dnevna cena ishrane za učenika je za doručak 21 dinar, za ručak 42 dinara, a za večeru 35 dinara.

Kapaciteti učeničkih domova, saznaje “Blic” u Ministarstvu prosvete, nisu dovoljni, ali budžetska sredstva, ukupno ekonomsko stanje u državi, koje pogoršavaju nepovoljni globalni finansijski tokovi, ne stvaraju mogućnost da se povuku kapitalni potezi.

Najviše učenika po jednom mestu u domu prijavljuje se u ustanove koje se nalaze u Beogradu, Kruševcu, Čačku, Kragujevcu i Užicu.

Ipak, ove godine je iz budžeta republike namenjeno 184 miliona dinara, odnosno 1,7 miliona evra za unapređenje infrastrukture ustanova učeničkog standarda, i to kroz investicije u izgradnju i opremanje ustanova.

Izvor “Blica” iz Ministarstva prosvete naglašava da je sada u fokusu stvaranje uslova za uvođenje standarda kvaliteta ishrane (HACCAP) u svim ustanovama učeničkog standarda.

Stipendije i krediti

Ove godine će oko 11.000 najboljih srednjoškolaca dobiti učeničke stipendije za koje mogu konkurisati od 1. do 30. septembra preko matičnih škola. Stipendija iznosi 3.900 dinara mesečno, a mogu konkurisati đaci sa prosekom od 4,5 pa naviše.

Osim uspeha, gleda se prihod po članu porodice i koju godinu je učenik završio, jer se svaki razred drugačije boduje s obzirom na to da prednost imaju učenici viših razreda. Lista dokumenata potrebnih za konkurisanje biće objavljena po okončanju upisa u srednje škole.

Đacima koji se školuju za deficitarno zanimanje, sa liste koju pravi Ministarstvo prosvete po podacima Nacionalne službe za zapošljavanje, na raspolaganju su veoma povoljni učenički krediti za koje mogu da konkurišu od 1. do 30. septembra u svojim srednjim školama.

Svake godine se odobri u proseku 400 ovih kredita, u iznosu od 3.900 dinara tokom deset meseci koliko traje školska godina. Ukoliko se učenik deficitarnog zanimanja zaposli i odradi polovinu vremena tokom kog je primao kredit, oslobađa se vraćanja kredita, a ne vraća ga ni ako preduzeće u kome radi ode u stečaj ili bude likvidirano.

Prijemni ispiti za upis brucoša na državne fakultete u Srbiji juče su završeni, a rokove za objavljivanja rang-lista, za žalbe i datume samog upisa, koji mora biti završen do 15. jula, određuje svaka ustanova pojedinačno, u okviru konkursnog vremena. Iz uprava visokoškolskih ustanova upozoravaju kandidate da detaljno prate uputstva koja se svakodnevno postavljaju na sajtu fakulteta i u holu zgrade, i da ih se pridržavaju. Na fakultetima Univerziteta u Beogradu (UB) jedinstvene rang-liste biće objavljivane već od danas, a primedbe i žalbe predavaće se od 2. do 4. jula. Konačne rang liste fakulteti UB objaviće 5. jula, a za upis su rezervisani termini od 7. do 15. jula. Prilikom upisa, kandidati se rangiraju na osnovu uspeha iz srednje škole i rezultata sa prijemnog ispita. Maksimalan broj poena koji kandidat može da osvoji je 100, uspeh iz srednje škole “nosi” najviše, 40 bodova, dok se na prijemnom ispitu može prikupiti najviše 60 poena, odnosno 80 bodova za kandidate na ispitu za proveru skolonosti i sposobnosti na ustanovama iz umetnosti. Kada je reč o upisu na privatne fakultete, neophodno je da se kandidati detaljno raspitaju o terminima i uslovima upisa na željenoj visokoškolskoj ustanovi, iako rokovi upisa ne odstupaju mnogo od onih na državnim fakultetima. Srednjoškolci koji ne uspeju da se upišu u prvom krugu, imaju još jednu šansu, u septembru, ali samo na fakultetima na kojima ostane slobodnih mesta. Drugi konkursni rok visokoškolske ustanove će oglasiti 31. jula

Prijemni ispiti za upis brucoša na državne fakultete u Srbiji traju još danas, a rokove za objavljivanja rang-lista, za žalbe i datume samog upisa, koji mora biti završen do 15. jula, određuje svaka ustanova pojedinačno, u okviru konkursnog vremena.

Iz uprava visokoškolskih ustanova upozoravaju kandidate da detaljno prate uputstva koja se svakodnevno postavljaju na sajtu fakulteta i u holu zgrade, i da ih se pridržavaju.

Prilikom upisa, kandidati se rangiraju na osnovu uspeha iz srednje škole i rezultata sa prijemnog ispita.

Maksimalan broj poena koji kandidat može da osvoji je 100, uspeh iz srednje škole “nosi” najviše, 40 bodova, dok se na prijemnom ispitu može prikupiti najviše 60 poena, odnosno 80 bodova za kandidate na ispitu za proveru sklonosti i sposobnosti na ustanovama iz umetnosti.

Kada je reč o upisu na privatne fakultete, neophodno je da se kandidati detaljno raspitaju o terminima i uslovima upisa na željenoj visokoškolskoj ustanovi, iako rokovi upisa ne odstupaju mnogo od onih na državnim fakultetima.

Srednjoškolci koji ne uspeju da se upišu u prvom krugu, imaju još jednu šansu, u septembru, ali samo na fakultetima na kojima ostane slobodnih mesta.

Drugi konkursni rok visokoškolske ustanove će oglasiti 31. jula.